Amonijak

Zašto je korisno mjeriti amonijak?

Amonijak je plin koji sadrži dušik. Emisije amonijaka u okolni zrak stoga su djelomično odgovorne za taloženje dušika. Zbog toga se određene biljne vrste razmnožavaju, a druge nestaju. Kada se sastav biljaka unutar ekosustava promijeni, to utječe na insekte i životinje koje tamo žive. Manja raznolikost ili manja raznolikost vrsta znači da je priroda manje otporna.

Osim toga, kemijske reakcije amonijaka s dušikovim dioksidom ili sumpornim dioksidom stvaraju sekundarne čestice. Čestice su štetne za naše zdravlje.

Plave cijevi su pasivni uzorkivači za mjerenje amonijaka. Sastoje se od ljuske koja sadrži šipku koja je obložena kiselom tvari. Ljuska je plava, a šipka bijela. Zrak prolazi kroz kućište, a plin amonijak koji želimo izmjeriti adsorbirat će se u premaz bijele šipke. Nakon izlaganja na zraku određeno vrijeme, uzorkivač se analizira u laboratoriju. To se radi, na primjer, spektrofotometrijom ili ionskom kromatografijom.

Uzorkivači su zaštićeni od kiše kućištem koje ne sprječava protok zraka. Otvor je okrenut prema sjeveroistoku kako bi se izbjegao utjecaj kiše.

Ovaj video prikazuje kako ukloniti i objesiti uzorkivač.

Koji pasivni uzorkivač odabrati?

Pasivni uzorkivač radijalnog tipa široko se koristi za amonijak. Također se mogu koristiti i druge vrste uzorkivača (npr. tipa značke). Studije pokazuju da različite vrste uzorkivača daju usporedive rezultate. Pouzdanost se dodatno povećava vješanjem najmanje 2 uzorkivača jedan pored drugog.

Kakav je utjecaj eutrofikacije?

Amonijak, zajedno s dušikovim oksidima, doprinosi ukupnoj količini dušika u zraku. Dušik se taloži na tlu, vodi i vegetaciji, uzrokujući zakiseljavanje i eutrofikaciju. To smanjuje kvalitetu tla i vode, remeti ekosustave i uzrokuje nestanak vrsta. Bioraznolikost se smanjuje zbog eutrofikacije i acidifikacije. Pogledajte i VMM infografiku o učincima onečišćenja zraka na ekosustave.

Počnite mjeriti!

Provjerite imate li kontakte s poduzećem ili laboratorijem za nabavu uzorkivača amonijaka, kao i za njihovo vraćanje u hladnjaku nakon uzimanja uzorka. Instalirajte odgovarajuće kućište na mjestima gdje želite mjeriti. Razmotrite linijske ili točkaste izvore koji zahtijevaju različite lokacije mjernih mjesta. Također osigurajte pozadinsko mjerno mjesto gdje nema lokalnih emisija amonijaka.

• Istražite svoj okoliš i procijenite gdje su glavni izvori amonijaka. To uključuje staje, skladišta za stajnjak, ali i industriju i promet;
• Fermentacija je također izvor amonijaka, stoga pazite da ne objesite uzorkivač iznad ili pored kante za organski otpad, kanalizacijskog odvoda ili hrpe pokošene trave;
• Znoj također sadrži amonijak, imajte to na umu i uvijek koristite rukavice kada vješate ili uklanjate uzorkivače;
• Objesite uzorkivač na visinu od jedan i pol do dva metra;
• Objesite dva do tri uzorkivača jedan do drugoga;
• Rad s fiksnim razdobljima mjerenja, na primjer, ovo može biti dvotjedno, ali i mjesečno;
• Vodite dnevnik u koji možete bilježiti razdoblja s datumima, vremenskim uvjetima kao što su temperatura, smjer vjetra i oborine te sve događaje koji mogu biti važni.

Protumačite svoje rezultate

Još uvijek morate pretvoriti rezultate analize koje dolaze iz laboratorija, od količine na uzorkivaču do koncentracije u zraku. Zatim usporedite rezultate laboratorijske analize s podacima iz svog dnevnika kako biste ispravno protumačili. Sada imate predodžbu o koncentraciji amonijaka u okolnom zraku. To vam još ne dopušta da odlučite koliko amonijaka dolazi iz određenog izvora. Možete usporediti s mjerenjima na web stranici VMM.

Kakav je utjecaj sekundarnih čestica?

Dio amonijaka u zraku se taloži, ali također reagira s drugim plinovima poput dušikovog dioksida ili sumpornog dioksida. Sekundarne čestice koje nastaju putuju na velike udaljenosti i štetne su za naše zdravlje. To je prikazano u donjoj infografiki iz RIVM-a (vidi također infografikuVMM  u vezi s česticama).